Povodom Svjetskog dana vlažnih (močvarnih) staništa, koji se obilježava svake godine 2. veljače, 36 učenika četvrtih razreda Osnovne škole Opuzen, u pratnji učiteljica Ivane Bašić i Valerije Palinić, posjetilo je Baćinska jezera. Ovaj edukativni posjet omogućio im je da iz prve ruke upoznaju iznimnu važnost vlažnih staništa, prijetnje koje im prijete te koristi koje pružaju ekosustavu i ljudima. Cilj aktivnosti bio je podizanje svijesti o ulozi vlažnih staništa u očuvanju bioraznolikosti i zdravlja našeg planeta te poticanje mladih na aktivno sudjelovanje u zaštiti prirode.
Terensku nastavu je organizirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Svjetski dan vlažnih (močvarnih) staništa se ove godine održava pod motom: Zaštitimo vlažna staništa za našu zajedničku budućnost.
Nakon uvodnog predavanja, učenici su imali priliku kroz modele i preparirane primjerke biljnih i životinjskih vrsta istražiti bogati živi svijet Baćinskih jezera. Poseban doživljaj pružio im je posjet Promatračnici za živi svijet, koja je izgrađena u sklopu projekta Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve, sufinanciranog europskim sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija.
Promatračnica, smještena uz pješačku i biciklističku stazu na rubu jezera, dizajnirana je kako bi posjetiteljima pružila jedinstveno edukativno iskustvo. Opremljena je interaktivnim sadržajima, uključujući pomične ploče sa slikama sisavaca, okvir sa svlakovima zmija, podnu dioramu s modelima slatkovodnih riba i vodene vegetacije, zbirku kukaca, okvir s perima ptica te interaktivnu kartu Republike Hrvatske. Zahvaljujući prozorima za promatranje bioraznolikosti, učenici su imali priliku istražiti biljni i životinjski svijet ovog jedinstvenog ekosustava.
Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se 2. veljače, u spomen na potpisivanje Ramsarske konvencije 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru. Ova međunarodna konvencija obvezuje zemlje potpisnice na zaštitu i održivo upravljanje močvarama, osobito onima od važnosti za ptice močvarice. Republika Hrvatska pristupila je konvenciji 1991. godine, a na Ramsarskom popisu zaštićenih područja u Hrvatskoj nalaze se Delta Neretve, parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero te Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka.
Unatoč njihovoj neprocjenjivoj ulozi u očuvanju ekološke ravnoteže, močvarna staništa, uključujući Deltu Neretve, suočavaju se s brojnim prijetnjama – od ilegalnog isušivanja i melioracija do zagađenja i namjernog spaljivanja tršćaka. Unošenje invazivnih vrsta dodatno ugrožava osjetljive ekosustave, što naglašava potrebu za njihovom zaštitom i održivim upravljanjem.
