MOJ HRVATSKI

zaplakao sam hrvatski

progovorio hrvatski

hrvatskim govorim

šapućem hrvatski

šutim hrvatski

sanjam hrvatski

i na javi sanjam hrvatski

volim na hrvatskom

volim hrvatski

pišem hrvatski

kad ne pišem hrvatski

sve mi je na hrvatskom

hrvatski mi je sve

                            Pajo Kanižaj

Kraj veljače i prva polovica ožujka svake je godine vrijeme  koje je posebno posvećeno jeziku, njegovom bogatstvu i očuvanju. Vrijeme je to u kojem bismo svake godine iznova trebali osvijestiti važnost hrvatskoga jezika za naš narod i važnost njegova očuvanja i njegovanja ne samo u školama i službenoj komunikaciji, nego i u svakodnevnoj uporabi.

Odlukom Hrvatskog sabora, Mjesec hrvatskog jezika obilježava se svake godine od 21. veljače do 17. ožujka. Da bismo shvatili zašto je baš ovo razdoblje odabrano da bi bilo posvećeno jeziku, donosimo nekoliko važnih nadnevaka.

21. veljače je Međunarodni dan materinskoga jezika.

22. veljače 1483. tiskana je prva hrvatska tiskana knjiga  Misal po zakonu rimskoga dvora.

14. ožujka 1835. objavljena je Horvatska domovina Antuna  Mihanovića.

17. ožujka 1967. objavljena je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.

Osim nadnevaka evo još nekih bitnih podataka.

Materinji ili materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja. Istraživanja su pokazala da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.

UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika.

UNESCO i na ovaj način želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti

Istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba.

Nestanak bilo kojeg jezika je gubitak je i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje.

Svakog trenutka čak 13 europskih jezika može izumrijeti, a u neposrednoj opasnosti od skorog nestanka nalaze se čak 33 jezika kojima se govori u Europi.

I hrvatski je jezik na popisu onih čijim narječjima i pojedinim govorima prijeti izumiranje.